Rada Borić: Kazne za nasilje nad ženama i dalje nisu odvraćajuće

Nasilje se toliko brutaliziralo da više ne razgovaramo o uobičajenim vrstama nasilja iako su i oni u porastu, a paralelno broj prijava nasilja - pada. To pripisuje sljedećem:

"Institucionalno nasilje ih obeshrabruje jer znaju da će možda biti kažnjene jednako kao i počinitelj, samo prekršajem. Tako je brutalizacija nasilja i femicid. To je konačno prepoznato, kao i uvijek, uz otpore onih koji pitaju što je to točno femicid i zašto se o tome govori i zašto mislite da netko mrzi žene. Svi slučajevi nasilja pokazuju da je upravo u tome temelj", tumači Rada Borić.

Razlika između ubojstva žene i femicida

Ono što se neprestano ističe je - nije svako ubojstvo žene femicid. Primjerice, ako muškarac u pljački banke ubije ženu i muškarca - to evidentno nije femicid. No, kako Borić govori...

"Razlika je u tome što je dokazivo da je femicid predvidljiv. Da je nasilje dugotrajno prijavljivano, da je žena možda bila i u skloništu, a da nitko nije prepoznao ni znakove, ni rizike da će se to dogoditi. Svaki put kad žena prijavi policiji da ju je netko davio, što je vrlo često, nekome bi to trebao biti signal koliko je vremena još trebalo da još to napravi", napominje.

Kaže da je ove godine bilo 18 ubojstava žena, od čega bi se 11 moglo klasificirati kao femicid. Godinu prije toga - 13. "Imamo porast brutalnog nasilja i pitanje je zašto je tome tako i tko ima kontrolu nad ženskim životom i braniti ženama pravo na autonomiju?", pita Borić.

"Dokad ćemo biti vezani uz poslovicu "ili moja ili ničija"? Nasilje se dogodi kad žena kaže "neću", a istraživanja nam govore da žena odluči onda kad nasilnik krene i prema djeci", pojašnjava.

Koliko zajednicu košta nasilje?

"Zemlje poput Švedske i Finske su napravile priručnike sa statistikama i izračunima kako kvalificirati nešto u nasilju. Ono što tvrdimo je da je cijena nasilja za ženu, njezinu djecu, obitelj i prijatelje. Doista se može izračunati kolika je cijena nasilja za zajednicu", govori pa objašnjava:

"Ako netko misli da je u redu zlostavljati ženu, neka se zapita i koja je cijena za zajednicu; umjesto da policija lovi lopove, da se liječnik brine za druge pacijente, a ne za pretučenu ženu, da sudstvo riješava korupciju, da sigurne kuće uopće ne trebaju postojati, da žena ne treba izostati s posla...", nabraja, no podcrtava da je kvantificirati tako nešto - nemoguće.

Izračun Svjetske banke ipak pokazuje da je cijena femicida u cijelom svijetu 1,5 trilijarda dolara, što je do 3,7 posto BDP-a.

Spomenula je i alternativu trenutačnom sustavu kažnjavanja.

Može li se izmjestiti počinitelja?

"Može li se muškarca izmjestiti kad se dogodi nasilje, a da žena i djeca ostanu u domu pa da zlostavljač ide na rehabilitaciju? U Zagrebu postoji projekt, ali loše je vezan. Idu u savjetovalište Duga kako ne bi završili u zatvoru, a čim nešto ne radite voljno postoji veliki broj recidivista", rekla je Borić. Nadodaje da bi se trebale i postrožiti kazne.

"One i dalje nisu odvraćajuće. Imali smo nedavno i prvu presudu za strašan pokušaj femicida kad je suprug na ženu bacio benzin. Dobio je sedam godina. Za počinjenje femicida imamo 10 do 40 godina, a desna vlada Meloni za femicid je prepisala isključivo kaznu od 40 godina. E to je odvraćajuća kazna", govori Borić.

Zaključuje da se za prevenciju izuzetno malo radi, a neopisivo je bitna.

O moliteljima

Nemile scene su se dogodile prošle subote na glavnom zagrebačkom trgu kada je Toni Kumerle, jedan od molitelja snimljen kako gazi ruže postavljene u spomen ubijenih žena.

"Oni imaju pravo na molitvu, alli nemaju pravo na kršenja prava žena. Sloboda okupljanja i okupljanja govora ne mogu biti ograničavajući, već se mora poštovati autonomija žena. A da ne govorim o slobodi govora...", kaže Borić pa dodaje:

"Rekli su - ne znate na koga ste se namjerili. Ova rečenica zvuči kao rečenica koju bi nasilnik rekao svojoj supruzi. Kao i "sad je dosta". Je li to prijetnja? Kome se ovaj put prijeti? Ono što se nismo pitali jest - je li javni prostor, prostor Trga taj koji ograničava slobodu žene do te mjere da žena ne može proći trgom?", pita se. Ističe:

"Jako je zanimljivo da je to ipak - uvezeni politički koncept. Oni ne mole na vrhu Marjana, na Zrinjevcu, oni mole na trgovima da bi poslali jasnu poruku. A mi znamo koje su to poruke. Sada čak mole i preko zvučnika. Oni su za to da muškarci ponovno budu autoritet u kući, a biti autoritet je tanka granica do nasilja"; zaključuje Borić.